Zapis i slike:
Zmaj Sv. Ksaverski, Č lan Zmajskog areopaga
10000 Zagreb, Kranj č evi ć eva 16
Tel. + Fax : 01 3647 226
GSM : 098 275 311, 091 2702 932
E- mail : vladimir.rukavina@zg.t-com.hr
MAJČIN DAN 2007. NA VELIKOJ ERPENJI
Na majčin dan, tj. 13. svibnja 2007.godine pod pokroviteljstvom Vlade RH na Velikoj Erpenji svečano je proslavljena deseta obljetnica izgradnje spomen područja Hrvatskoj majci. Glavni organizator proslave je „DRUŠTVO HRVATSKA ŽENA“ Grad Zagreb, a suorganizatori Župa Sveta Tri Kralja, Krapinsko-zagorska županija, Općina Veliko Trgovišće i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“.
Obilježavanje Majčinog dana je počelo Svetom misom koju je predvodio vlč. Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa koncila. Donosimo sažetak propovjedi vlč. Ivana Miklenića:
„Polazeći od Isusove riječi "Mir vam svoj ostavljam, mir vam svoj dajem" propovjednik je protumačio da mir u tom kontekstu znači puninu života, koju daje Bog po Duhu Svetome koji je ljubav Božja razlivena u srcima ljudi. Za ostvarenje toga mira Bog traži suradnike, a najbolji suradnici su majke u kojima se više nego u drugima osjeti da je ljubav Božja razlivena u srcima majki jer ljube bezuvjetno.
Majčinstvo je poseban poziv koji možda najbolje dočarava židovska poslovica: "Bog nije mogao biti svugdje pa je stvorio majku". Majčinstvo je divan oblik suradnje s Bogom - sustvaranje čovjeka, Bog daje i podiže po majci novi život, zato je Bog i osposobljava svojim darovima. Bog daje svoje darove svakoj majci preko svake ljudske mjere te je majka koja surađuje s Bogom sposobna ostvariti svoj zahtjevni poziv. Poziv majčinstva uključuje zadaću da majke budu odgojiteljice i to ne bilo kakve jer ono što majke usade u dušu djece - to ostaje i kad se čovjek naše u najtežoj situaciji, posve sam.
Oblik života se danas mijenja na svim razinama, obitelj je sve ugroženija, stariji se smještaju u domove, djeca u vrtiće i cjelodnevne boravke. Sve je manje zajedničkog obiteljskog života te je usprkos "napretka" biti majka danas teže i zahtjevnije. U suvremenom mentalitet konzumizma - potrošaštva u kojem česti sam čovjek postaje roba, čak se i poslodavci usuđuju uvjetovati radno mjesto djevojki i mladih žena obvezom da neće zatrudnjeti, da neće postati majka. Majčinstvu se protivi i mentalitet hedonizma koji kao vrhovni životni cilj ističe užitak a koji samo kratko traje i često se pretvara u razočaranje. U takvim okolnostima suvremenoga života sve se može promijeniti ali bit poziva majke mora se očuvati - a to je radosno služenje djeci u ljubavi.“
Po završetku Svete mise Program se je nastavio ispred župne crkve uz sudjelovanje učenika osnovne škole iz V. Trgovišča i Dubrovčana, dječjeg ansambla KUD „SLOGA“, V. Trgovišče i zbora „HRVATICE“ iz Zagreba. Čitani su najbolji radovi učenika posvećeni majkama i dodijeljene prigodne nagrade. Sv misi i izvođenju Programa sudjelovao je uz mnogobrojne posjetitelje i veliki broj uvaženih osoba poznatih po političkom i kulturnom djelovanju.
Mjesto Velika Erpenja nalazi se u Hrvatskom Zagorju, nedaleko poznatog izletišta i ljetovališta Tuheljskih toplica. Majka pjesnika i tvorca stihova hrvatske himne, Antuna Mihanovića, Justina Mihanović Petropoljska, rođena Kušević, pokopana je 23. prosinca 1858. godine pokraj crkve Sveta Tri Kralja na Velikoerpenjskom brijegu. Tijekom godina grob s njemačkim natpisom na demoliranoj nadgrobnoj kamenoj ploči. je zapušten i devastiran. Veliki Meštar Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i istaknuti povjesničar prof. dr. Juraj Kolarić, pokrenuo je daleke 1974. godine niz aktivnosti na temelju kojih je grob uređen i obnovljena nadgrobna ploča.
Nakon Jurjevskog sijela Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, održanog 26. travnja 1997. Veliki Meštar Juraj Kolarić nastavlja rad na ostvarivanju davne zamisli izgradnje spomen područja Hrvatskoj majci na Velikoj Erpenji.
Njegova zamisao postaje projekt Družbe. U dogovoru i uz veliko zalaganje Milovana Petkovića, meštra protonotara, Matije Salaja, meštra kulturnih zborova, Vladimira Rukavine, meštra blagajnika, Igora Magića, pročelnika Zbora dobročinstva, svesrdnu pomoć župnika Ivana Režeka i župana Krapinsko-zagorske županije Želimira Hitreca, Zmaja Krapinskog IV., projekt uređenja spomen-područja Hrvatskoj majci krenuo je punim zamahom. Do župne crkve i župnog dvora asfaltiran je put, i uređeni grobovi Justine Mihanović, njezine kćeri Marije i njezina supruga Josipa Briglevića.
Dne 14.XI. 1997., na dan 135. obljetnice smrti pjesnika Antuna Mihanovića, Veliki Meštar, meštar protonotar, meštar blagajnik i zamjenik meštra domaćina pročelnik Zbora dobročinstva te domaći župnik opisuju u spomen-ispravi postupak uređenja grobova, ekshumaciju kostiju i ponovni ukop Justine Mihanović, Marije Brglević r. Mihanović i Josipa Brglevića.
Donosimo u cijelosti prijepis navedene spomen-isprave:
Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, iskazujući ljubav, poštovanje i pažnju prema onima koji su prije nas bili ovdje, njegujući uspomene na slavne ljude iz hrvatske prošlosti te čuvajući i obnavljajući spomenike prošlih vremerna, a sve to vršeći prema svome geslu „Pro aris et focis Deo propitio! uredila je zajedno s Krapinsko-zagorskom županijom tri zapuštena groba kraj župne crkve Sveta Tri Kralja u Velikoj Erpenji, u kojima počivaju zemni ostaci Justine Mihanović Petropoljske rođene Kušević, (10.III.1774.-23.XII.1858.), supruge arhivara banske tabule Matije Mihanovića Petropoljskoga, a majke filologa, poliglota, diplomata i pjesnika hrvatske himne Antuna Mihanovića Petropoljskoga i sestre glasovitoga protonotara Josipa Kuševića, zemni ostaci Marije Briglević Kurilovečke rođene Mihanović Petropoljske (21.X. 1882). supruge Josipa Briglevića Kurilovečkoga (16.I.1794.-2.IV.1868.), odvjetnika, prvaka unionističke stranke i vlastelina iz obližnjeg dvora Malo Trgovišče, a Marijina supruga, Matijina i Justinina zeta i Antunova šogora.
Prilikom uređenja grobova, koje trajaše od 19. rujna do 12. studenoga 1997. obavljena je ekshumacija zemnih ostataka spomenutih pokojnika.
Iskapanje njihovih kostiju obaviše 30. listopada i 2. studenoga 1997. izaslanici Zmajske družbe: Veliki Meštar preč. prof. dr. Juraj Kolarić, zmaj Hraščanski od Sv. Jurja u Trnju, meštar protonotar Milovan Petković, Zmaj Velikotaborski II., meštar blagajnik dr.sc. Vladimir Rukavina, Zmaj Sv. Ksaverski i zamjenik meštra domaćina i pročelnik Zbora dobročinstva Igor Magić Zmaj Gornjogradski II., te domaći župnik vlč. Ivan Režek, izvršivši pri tom sve, kako se običava i kako treba.
Povjerenstvo za ekshumaciju je iskopane kosti brižljivo sakupilo i položilo u tri aluminijske kutije, koje su stavljene u tri bakrena kovčezića, te privremeno pohranilo u sakristiji župne crkve sagrađene 1650. godine. Kovčezići s zemnim ostacima Justine Kušević-Mihanović, Marije Mihanović-Briglević i Josipa Briglevića u koje su stavljene i spomen-isprave o postupku uređenja grobova, ekshumaciji kostiju i ponovnom ukopu, položeni su 12. studenoga 1997. godine u nazočnosti potpisnika ove spomen–isprave u novouređene grobnice da u rođenoj grudi mirno počivaju i da ih nova pokolenja obilaze islave.
Prijepisi spomen-isprava čuvaju se u Družbi „Braća Hrvatskoga Zmaja“ u Zagrebu, u Krapinsko-zagorskoj županiji u Krapini i u župnom uredu Sveta Tri Kralja u Velikoj Erpenji.
Dano u Velikoj Erpenji, 12. studenoga 19967.
Za krapinsko-zagorsku županiju Za Družbu „Braća Hrvatskoga Zmaja“
Župan Želimir Hitrec, dipl.ing. Veliki meštar prof.dr.Juraj Kolarić
Zmaj Hraščanski od Sv. Jurja u Trnju
Predsjednik Ureda za prosvjetu, Meštar protonotar
Kulturu, šport i informiranje Milovan Petković, dipl.iur.
Prof. Ivan Lamot Zmaj Velikotaborski II.
Za župu Sveta Tri Kralja
Vlč. Ivan Režek
Osim toga na isti dan, tj. 14. studenoga 1997. Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ je podigla na Velikoerpenjskom brijegu ili povijesnom Humcu, spomen-ploču, na kojoj je istaknuto da je na tom mjestu otvorena jedna od prvih pučkih škola u ovom dijelu Hrvatskog Zagorja (25.IX.1842.), da je u župi od 1845. do 1856. župnikovao Toma Gajdek, preporoditelj, dobrotvor, prvi predsjednik književnog društva Sv. Jeronima i zagrebački kanonik.
Družba je i slijedeće godine nastavila s uređenjem Spomen-područja pa je po nacrtu akademika Andrije Mutnjakovića, Zmaja Osječkog III. uz jugoistočnu stranu crkvene apside, a preko puta groba Justine Mihanović, uređena pozornica.
U subotu 9. svibnja 1998. dobrotom Ministarstva Republike Hrvatske, gospodina ministra mr. Bože Biškupića, Zmaja od Male Mlake, te ljevaonice umjetnina gospodina Željka Mačešića, Zmaja Bukovačkog, na kamenu plintu postavljen je kip „Majka i dijete“, rad Ive Kerdića, Zmaja od Kamenitih vrata. Skulptura simbolizira hrvatsku majku kao roditeljicu, odgojiteljicu i učiteljicu hrvatskog mladog naraštaja koji predstavlja budućnost Hrvatske.
Tijekom proteklog desetljeća Velikoerpenjski brijeg postaje tradicionalno mjesto proslave Majčinog dana. Svake godine, na drugu nedelju mjeseca svibnja, okupljaju se djeca i mladež Hrvatskog Zagorja izražavajući svoju ljubav prema majkama.
Metaforički izraženo to znači iskazivanje ljubavi prema Majci Domovini kojoj Hrvati kliču „Lijepa naša domovina“, koju je spjevao Antun Mihanović, a čija majka počiva uz crkvu Sveta tri Kralja u Velikoj Erpenji. Pjesnik A. Mihanović se je često uspinjao na Velikoerpenjski brijeg. Nakon smrti oca Matije majka Justina se je nastanila u obiteljskom dvorcu Malom Trgovišču, danas Tuheljskim toplicama. Možda je upravo taj brijeg nadahnuo pjesnika u stvaranju njegovog besmrtnog djela.
Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ je i ovim svojim projektom, u kojem danas sudjeluju djeca i mladež Hrvatskog Zagorja, a sutra možda i ona diljem Hrvatske, ostvarila svoj cilj ispisan u njezinom geslu „Pro aris et focis, Deo propitio“.
Prema iozvornom tekstu prof.dr. Jurja Kolarića, Zmaja Hraščanskog od Sv. Jurja u Trnju objavljenom 2001.u biblioteci: POSEBNA IZDANJA-MONUMENTA DRACONICA:Deset godina djelovanja obnovljene Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ (1990.-2001.) uredio Zmaj Sv. Ksaverski