Zapis i slike:
Zmaj Sv. Ksaverski, Č lan Zmajskog areopaga
10000 Zagreb, Kranj č evi ć eva 16
Tel. + Fax : 01 3647 226
GSM : 098 275 311, 091 2702 932
E- mail : vladimir.rukavina@zg.t-com.hr
MAJKA BOŽJA OD KAMENITIH VRATA, KAMENITA VRATA
I DRUŽBA „BRAĆA HRVATSKOGA ZMAJA“
I ove je godine 31. travnja, u počast obilježavanja dana Grada Zagreba, održano niz prigodnih svečanosti. Pisac zapisa se želi osvrnuti na svečanst Majke Božje od Kamernitih vrata, koja tradicionalno veže duhovnu i svjetovne vrijednosti hrvatskog naroda. Ujedno, prigodom dana Grada Zagreba, autor želi podsjetiti čitatelja na veliki doprinos Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» u očuvanju hrvatske kulturne baštine, koja se punih stotinu godina brine i održava Kamenitih vrata.
Svečanost posvečenaj duhovnoj zaštitnici grada Zagreba Majci Božjoj od Kamenitih vrata započinje svečanom misom u Zagrebačkoj Prvostolnici, a nastavlja se hodočašćem vjernika i svećenika od Katedrale do Kamenitih vrata. U Kamenitim vratima se nalazi Kapelica Blažene Djevice Marije. U kapelici se čuva slika Majke Božje, jedini dio koji je krasio oltar nekadašnje drvene kapelice i koji nije izgorio u velikom požaru Grada Zagreba 1674. godine.
Kapelica Majke Božje od Kamenitih vrata je davno prerasla u opće-hrvatsko Marjansko svetište. To dokazuju brojne pločice-zahvalnice kojima su obljepljeni unutarnji zidovi.
Svjesni činjenice da su tuđi vlastodržci, decenijama i stoljećima namjerno potiskivali u zaborav duh i kulturu hrvatskoga naroda, nekolicina domoljuba: povjesničar, muzeolog, znameniti arhivist i heraldičar Emilije pl. Laszowsky Szeliga, pisac Velimir Deželić stariji, te učitelj i književnik Stjepan Širola, osnivaju 16. studenog 1905. Zmajsko Bratstvo s ciljem zaštite hrvatske kulturne baštine. Pod kulturnom baštinom, uz sjećanje na znamenite Hrvate, DRUŽBA svojim neumornim radom brine o zaštiti i očuvanju pisanih, umjetničkih i graditeljskih spomenika na kojima se zasniva kultura i opstojnost Hrvata. Družba «Braća Hrvatskoga Zmaja» okuplja članove iz redova intelektualaca, gospodarstvenika, političara, činovnika i općenito građana, hrvatsku misaonu elitu ne kolidirajući s ostalim institucijama u Hrvatskoj. U usporedbi s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti (današnji naziv Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti) i Maticom Hrvatskom, od kojih je Akademija imala zadatak promicanja znanosti i umjetnosti u profesionalnom smislu, a Matica ulogu širenja kulture i nacionalne svijesti u širokim narodnim slojevima, Družba «Braća Hrvatskoga Zmaja» radi na očuvanju hrvatske kulturne baštine.
Prvi je sastanak održan 28. siječnja 1906. u prebendarskoj kuriji u Zagrebu, Nova Ves 14.
Nakon zaključka Meštarskog zbora od 13. ožujka 1907 . da se povijesne građevine sačuvaju za potomstvo hrvatskom narodu , prvo veliko djelo je ostvareno i DRUŽBA spašava od rušenja posljednja očuvana gradska vrata podignuta sredinom XIII. st., Kamenita vrata, jedan od simbola grada Zagreba.
DRUŽBA spašava od rušenja i kulu Lotrščak uz Dverce.
«Zmajska kula» nad Kamenitim vratima obnovljena je i uređena u tri navrata : 1905., 1938.
( po nacrtima arh. Jurja Denzlera, Zmaja od Harmice), a od 1991. do danas DRUŽBA sustavno radi na očuvanu i zaštiti tog simbola grada Zagreba .
Družba je ponudila Gradskom poglavarstvu da u kuli nad Kamenitim vratima osnuje i uredi gradsku knjižnicu i gradski muzej s arhivom. Gradsko je poglavarstvo to prihvatilo i otada je Družba smještena u «Zmajskoj kuli» nad Kamenitim vratima u kojoj se nalazi i danas .
U toj su kuli zmajevci zamislili i proveli brojne vrijedne pothvate. Osnovali su 1907. Gradsku knjižnicu i Muzej grada Zagreba, a uredili i Gradski arhiv. Iste su godine potakli osnivanje Pučkog sveučilišta što je kasnije ostvario poseban odbor na zagrebačkom sveučilištu. Drugo veliko djelo u Zagrebu ostvarili su kad su godine 1909. osnovali Društvo za spasavanje, današnju Ustanovu za hitnu medicinsku pomoć grada Zagreba . Meštarski je zbor još 1907. donio zaključak da se Hrvatskom saboru podnese peticija da izda poseban zakon za čuvanje historijskih spomenika te je na poticaj Emilija Laszowskoga god. 1910. osnovano Zemaljsko povjerenstvo za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, kasniji konzervatorski ured u Zagrebu. Družba je također potaknula osnivanje Etnografskog muzeja u Zagrebu, što je ostvareno god. 1919. u obliku etnografskog odjela Hrvatskoga narodnog muzeja.
Od prvih dana svojeg djelovanja «zmajevci» su započeli javnim predavanjima raznolikog kulturnog sadržaja, pa su u prvom razdoblju svojeg djelovanja u četrdeset godina održali oko 650 predavanja koja su ubrzo postala vrlo popularna i privlačila širok sloj slušatelja. Zbog velikog odziva slušateljstva mnoga predavanja su održavana u dvorani stare zagrebačke Gradske vijećnice na uglu Markova trga i Ćirilometodske ulice . S tim u svezi nastao je zametak kasnije osnovanog Pučkog sveučilišta, koje je postalo prethodnikom današnjeg zagrebačkoga Pučkog otvorenog učilišta.
Valja istaknuti da Družba posebice tradicionalno njeguje zrinsko-frankopanski kult koji je kao simbol otpora protiv ugnjetavanja od tuđinske vlasti u hrvatskoj povijesti odigrao značajnu državotvornu ulogu.
Glavna slupština Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ na prijedlog svojih osnivača Emilija Laszowskog i Dr. Deželića zaključila je 24. travnja 1907. da Zmajevci prenesu zemne ostatke Petra kneza Zrinskog i Frana Krste kneza Frankopana iz Bečkog Novigrada (Wiener-Neustadt) u Hrvatsku .
Zemni ostaci hrvatskih mučenika bili su prvotno, nakon pogubljenja 30. travnja 1671. g. pokopani u crkvici Sv Mihaela u Bečkom Novigradu. Radi preuređenja crkve, 1802. g. zemni ostaci su izvađeni iz crkve i pokopani u vanjskom podnožju južne strane zvonika. Prigodom obnove iste crkve sredinom 1884. g. kosti su ponovno iskopane i pohranjene u bečkonovigradsku mrtvačnicu.
Zemni ostaci su u mrtvačnici najprije mjesecima bili pohranjeni u drvenim škrinjama, a od 1885. g. u mjedenom lijesu s ključanicom što ga je naručila i platila hrvatska stranka Prava.
U ožujku iste godine su kosti po nalogu gradonačelnika Pöcka potajno pokopane u skupni grob bez broja, križa i natpisa na gradskom groblju.
20. srpnja 1907. nakon tromjesečnih priprema DRUŽBA je. ekshumirala iz skupnog zapuštenog groba njihove zemne ostatke i privremeno ih pokopala u novi grob na gradskom groblju Bečkog Novigrada.
2. studenog 1913. zaslugom E. Laszowskog i Dr. Deželića, DRUŽBA je postavila na njihov grob. novu nadgrobnu ploču.
26. travnja 1919. g. DRUŽBA po četvrti puta u Bečkom Novigradu organizira eksumaciju relikvija hrvatskoh mučenika.
27/28. travnja posebnim vlakom DRUŽBA ih vraća u domovinu i
30. travnja 1919. godine DRUŽBA pohranjuje na vječni počinak u grobnicu iza glavnog žrtvenia zagrebačke Prvostolnice zemne ostatke Petra kneza Zrinskog i Frana Krste kneza Frankopana .
Kao što su prilikom ekshumacije 20. srpnja 1907. g. članovi gradskog vijeća Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade naglasil ovaj čin zmajske Družbe djelovaše snažno na hrvatsku javnost, i tom zgodom izjavili:
„Da DRUŽBA „BRAĆE HRVATSKOGA ZMAJA“ nije nikadsa ni prije ni poslije ništa učinila nego što je ekshumirala i spasila kosti Petra Zrinjskog i Frana Krste Frankopana, već bi zaslužila zahvalnost svega naroda hrvatskoga i trajnu spomen u povijesti hrvatske kulture“.
Detaljno je to opisano u monografiji: Juraj Kolarić, Deset godina obnovljene Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (1990. – 2001.) , Družba «Braća Hrvatskoga Zmaja», Zagreb 2001., str. 24-25.
O tim pothvatima više detalja može se naći u monografijama: Milovan Petković, Emilije Laszowski Szeliga 1868. – 1949 ., Družba «Braća Hrvatskoga Zmaja», Zagreb 2000., i Đuro Deželić, Dora Sečić i Milovan Petković, Dr. Velimir Deželić stariji (1864. – 1941.) , Družba «Braća Hrvatskoga Zmaja», Zagreb 2002.