Izvještava
Dr.sc. Vladimir Rukavina,
Areopagit
Zmaj Sv. Ksaverski
U Zmajskoj Kuli Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja“ održana je 12. prosinca 2007. godine promocija knjige Zvonimira Despota:
Vrijeme zločina – Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine 1941.-1948.
Knjiga je izašla iz tiska 2007., a u nakladi Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba i njegove Podružnice za povijest Slavonje, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda.
Gospodin Zvonimir Despot je povjesničar, publicist, novinar i urednik u „Večernjem listu“. Objavio je niz zapaženih tekstova o Drugom svjetskom ratu, komunističkoj Jugoslaviji, hrvatskoj emigraciji i Domovinskom obrambenom ratu.
Diplomirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na čijoj je Katedri za crkvenu povijest obranio diplomski rad pod naslovom „Družba Braća Hrvatskoga Zmaja i hrvatska sakralna baština“. Koautor je triju knjiga-uspješnica: „Ne bojte se“, „Hrvatska za svakoga“ i „Međugorje: tajna Gospina ukazanja“.
O knjizi su govorili profesor književnosti i filozofije, novinar i publicist, urednik, komentator „Večernjeg lista“, uvaženi gospodin Milan Ivkušić, gospodin Marjan Machala, Zmaj Oriovački III, i hrvatski povjesničar, znanstveni savjetnik u Hrvatskom Institut za povijest, dr.sc. Slavko Dizdar.
Dr. sc. Dizdar je specijalist za povijesnu problematiku II. Svjetskog rata, posebice za istraživanja ratnih i poratnih žrtava. Doktorsku disertaciju obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod naslovom „Četnički zločini u Bosni i Hercegovini od 1941. do 1945. godine“.
Donosimo tekst recenzenta dr.sc. Slavka Dizdara, a kao uvod i sažetak neka posluže slijedeće njegove misli:
„Ova Despotova zanimljiva i vrijedna knjiga iz vrlo teškog, složenog i prijelomnog razdoblja koprivničke povijesti 1941.-1948. godine otkriva mnogo novoga spoznajnoga samim Koprivičancima, ali i odgojnoga poticajnoga poglavito mladom naraštaju. Zato ona može poslužiti ne samo žiteljima koprivničke Podravine i njihovim prijateljima, već i svima onima koje ova problematika i prostor u navedenom razdoblju zanimaju da se upoznaju s mnogim dosad većinom nepoznatim ili manje poznatim te pojedinim prešućenim tadašnjim događajima, podacima o glavnim ličnostima i problemima, te brojnim žrtvama. Po tome što donosi ova Despotova knjiga baca novo svjetlo na ovaj dio ne samo koprivničke već i hrvatske, pa i šire europske povijesti u tome razdoblju, te tako postaje nezaobilazna literatura i izvor svima onima koji se kane baviti tim razdobljem hrvatske povijesti i u tome je njezin nov i značajan doprinos hrvatskoj historiografiji.“
Poštovane dame i gospodo,braćo Hrvatskog Zmaja, dragi prijatelji!
Neobično mi je drago što mogu sudjelovati ovdje s Vama i kao jedan od recenzenata reći nekoliko riječi o knjizi kolege Zvonimira Despota: Vrijeme zločina – Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine 1941.-1948., izašle nedavno 2007. iz tiska u nakladi Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba i njegove Podružnice za povijest Slavonje, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda,na 479 str.,u Institutskoj Bibloteci Hrvatska povjesnica – Monografije i studije III/33, s potporomn Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH i Grada Koprivnice, a koju ovdje sada predstavljamo.
Knjiga se sastoji od sadržaja, zatim predgovora Željka Krušelja Krušelja (9-11), uvoda (13-17) te dva glavna dijela knjige pod naslovom: Rat i poraće (str. 19-368). i Popisi žrtava (str. 369-459), te popis izvora i literature (str. 461-464), bilješke o autoru (str. 465) i Dodatak /tabelarni prikazi žrtava/ (str. 467- 479).
Duznost je predstavljača da predstavi autora. Smatram da kolegu Zvonimira Despota, Koprivičanca, po struci povjesničara, ne treba posebno predstavljati jer je svima nama poznat kao vrstan novinara, posebice o brojnim temama iz najnovije hrvatske povijesti, ali je on i koautor dosad triju knjiga i ovo mu je četvrta u kojoj je autor, te suradnik u više časopisa i zbornika i sudionik više znanstvenih skupova. Kratku bilješku o njemu čitatelji mogu naći u knjizi (str. 465).
U predgovoru Ž. Krušelj ukazuje na vrlo složenu političku situaciju u Podravini u Kraljevini Jugoslaviji između dva svjetska rata, obilježenu posebice državnim terorom, koja je bitno utjecala na zbivanja tijekom rata i poraća koja Z. Despot u knjizi prikazuje, pretvarajući to područje u svojevrsno «bure baruta» gdje je «gospodarska i socijalna besperpektivnost snažno preplitala s političkim sukobljavanjima i brutalnim obračunavanjima» i gdje je ustaški totalitarni sustav u NDH 1941.-1945. s neviđenim zločinima prema rasnom, nacionalnom i političkom ključu na podravskim prostorima, nakon što su 1945. komunisti preuzeli vlast zamijenio njihov totalitarni model vladavine sa žestokim obračunom i brojnim zločinima ne samo s pripadnicima ustaškog pokreta, njihovim simpatizerima i dijelom domobrana već i prema svim stvarnim i potencijalnim političkim protivnicima, prevenstveno onima iz redova HSS-a i katoličke crkve, ali i prema klasnim protivnicima. Tako je u sve te tri različite državne tvorevine bilo «vrijeme netrpeljivih» kada su «mržnja i bezobzirnost prema neistomišljenicima u sva tri sustava bili i nerazdvojivi dio poželjnih manira» – zaključuje Krušelj.
U uvodu Z. Despot konstatira kako se ova njegova knjiga nadovezuje naknjigu Ž. Krušelja «U žrvnju državnog terora i ustaškog terorizma: politička zbivanja u korpivničkoj Podravini od objave šestosječanjske diktature do sloma Kraljevine Jugoslavije (1929.-1941.)», bez čijeg čitanja čitatelji neće moći shvatiti i povezati činjenice te događaje od 1941. do 1948. (posebice odnose i sukobe između suprotstavljenih političkih grupacija i pojedinaca) koje Despot u ovoj knjizi donosi zato što mnoga od tih zbivanja svoje ishodište imaju u prijeratnim događajima koje je Krušelj opisao.
Uz zahvalu svima koji su pomogli da knjiga izađe iz tiska, Despot upznaje čitatelje s njezinim ciljem za koji kraže da «jest javnosti predočiti nove nepoznate, prešućivane činjenice i podatke, događaje i osobe iz toga razdoblja» na osnovu dostupne arhivske građe uz konzultaciju objavljene literature te pojedinih živućih aktera tadašnjih zbivanja. Ukratko iznosi sadržaj knjige, ukazuje zašto obuhvaća razdoblje od 1941. do 1948. godine, zatim pojašnjava raznolike bilješke ispod teksta i neke stare signature dokumenata i posebno pojašnjava sve popise žrtava ukazujući na njihove nedostake kako bi se izbjegli moguće nejasnoće i nesporazumi.
U prvom dijelu knjige pod naslovom: Rat i poraće autor po godinama od 1941. do 1947/48. kronološkim slijedom donosi na 350 stranica obilje novih, vrlo zanimljivih dosad malo poznatih ili potpuno nepoznatih te prešućenih podataka o događajima, ličnostima, problemima, žrtvama i sustavima u tome vrlo složenom i krvavom razdoblju povijesti koprivničke Podravine (odnosno području nekadašnjih kotareva Koprivnice i Đurđevac). Svi podaci prezentirani su kronološkim i tematskim slijedom jednostavnim jezikom na vrlo lagan, razumljiv i svima pristupačnim način. Tako se kod svake ratne godine sadržaji o kojima se u tekstu govori iskazuje kroz po desetak podnaslova, a kod poratnih godina s po dva podnasova. Za ilustraciju navodim podnaslove pod 1941. godinom. To su: Nijemci u Podravini; Ustaše preuzimaju vlast od HSS-a, Prvi ustaški logor; Židovi «nestali» preko noći; Odmazda prema Srbima; Istrabljenje Roma; Raslojavanje HSS-a; Koprivičanci kod Pavelića; Prvi oružanbi izgred; Sukobi između ustaša; Problemi sa zbrinjavanjem stanovništva; Slovenci na imanjima Srba; Prva partizanska akcija i Dravski most opet u prometu; te za 1945.: Pučka škoola otišla u zrak; Odličja uoči propasti NDH; «Danica» - postaja križnog puta; Ispitivanja ratnih zločina; Borba za vlast; Protiv šverca; Komunisti preorali grobove; Prvi poslijeratni izbori i Iskapanje žrtava; 1946.: Gradski izbori i Partija protiv Crkve te 1947./48.: Udba «čisti teren» i «Plan Deseti travanj i(li) «Operacija Gvardijan». Možemo posebno istaknuti neke djelove koje ističe i Despot, a to su npr. novi podatci o prvom ustaškom logoru «Danici» kod Koprivnice, ali i o njezinu ponovnom djelovanju nakon rata za partizanske vlasti, o čemu se do sada šutjelo; zatim je tu najiscrpnija analizi umorstva Mihovila Pavleka Miškine, književnika i seljačkog tribuna; prikaz sudbine prognanih Udbinjana u Podravini od kraja 1942. godine; novi i do sada nepoznati podaci o tzv. Podravskoj partizanskoj republici 1943./1944., o Rafaelu Bobanu i njegovoj Crnoj legiji, te o velikoj bitci za Koprivnicu u jesen 1944. i o «Operaciji Gvardijan» kako ju je zvala UDB-a – tadašnja jugoslavenska tajna policija, koje svojim značenjem i sadržajem posebno nadilaze koprivničko područje. Na kraju toga dijela dano je 9 životopisa nekih od najznačajnijih sudionika tih zbivanja uglavnom Koprivičanaca. Predočeni podaci su znanstveno utemeljeni pošto se daju, gdje god je to bilo moguće, na osnovu arhivske građe koja se citira na gotovo svakoj stranici teksta, a dio koje se navodi u bilješkama, uz citiranje i druge vrste građe (važnije izjave, svjedočenja i sl.) sve u izvornom obliku kako bi najbolje oslikali tadašnju situaciju, naravno uz njihovu kritičku obradu
U drugom dijelu s naslovom: Popisi žrtava na 80-tak stranica dani su popisi preneseni prema izvornicima u HDA u Zagrebu i Državnom Arhivu u Bjelovaru, koji iako svi nisu točni ni potpuni, predstavljaju nezaobilazni povijesni izvor, od kojih se ovdje većina njih po prvi puta objavljuju, a sadrže:
Kod svakog od ovih popisa autor je već u uvodu pojasnio njihov sadržaj i nedostatke te iskazao nadu da će oni poslužiti kao glavni temelj za jedno cjelovito znanstveno istraživanje koje treba rezultirati cjelovitim popisom svih žrtava u koprivničkoj Podravini u tome razdoblju uz njihovu pomnu analizu, a što se i mi nadamo, jer na žalost neki podaci, smrću sudionika odlaze u nepovrat.
Slijedi popis korištenih neobjavljenih i objavljenih izvora te literature (uz onodobne tiskovine), kratka bilješka o autoru i Dodatak (tabelarni prikaz žrtava) za koji je Despot pojašnjenje dao u uvodu s ukazom na njihove nedostatke.
Smatram da je trebalo dati na kraju jedan kratki sažetak sadržaja knjige na stranim jezicima kako bi ista bila dostupna i inozemsnim čitateljima koji ne poznaju hrvatski jezik.
Tekst Despotove knjige prati 95 prigodnih izvrsnih ilustracija 1941.-1948. (od kojih 23 faksimila dokumenata, 45 fasimila raznih plakatiranih obavijesti, oglasa, poziva, naredbi i proglasa, 11 faksimila iz onodobnog tiska, 5 zemljovida i 10 skupnih fotografija osoba i događaja), bez onih na koricama. Sav ovaj ilustrativni povijesni materijal je vrlo značajane posebice kao svojevrstan dokument vremena. Moram istaknuti kako taj ilustrativni materijal vrlo dobro upotpunjuje i oplemenjuje tekst, te povećava vrijednost ove Despotove knjige.
Svatko tko uzme knjigu u ruke i malo je bolje pogleda mora konstatirati, s obzirom na raznovrsnost i širinu sadržaja te veliki obim teksta i ilustrativnog materijala, kako je autor Z. Despot uložio iznimno veliki trud, ali i ostvario postavljeni cilj. koji se isplatio. Naime on je, i pored svakodnevnog i vrlo zahtjevnom novinarskog posla, uspio napisati ovu knjigu. U tome ga je sigurno nosila ljubav prema rodnom gradu i kraju, ali svakako i onaj novinarski i povjesničarski znanstveno-istraživački entuzijazam. Tekst je pisan laganim stilom na afirmativan način, bez suvišnih riječi, i čita se na dah, od početka do kraja.
Na kraju mogu zaključiti:
Već i sam fragentrano navedeni sadržaj s raznovrsnim i zanimljivim događajajima, ličnostima i problemima u navedenom razdoblju dovoljni su da čitatelja zaintrigiraju pa da tekst pogleda i pročita. Sasvim sam siguran da se neće razočarati. Naime, čitajući Despotovu knjigu čitatelj poželi da je pročita do kraja, uz to ima osjećaj da se osobno nalazi na prostoru i u vremenu zbivanja te da kontiuirano prati tijek zbivanja i njihove nositelje, uspone i padove, borbe i žrtve, sustave koji se smjenju, te općenito život pučanstva koprivničke Podravine od 1941. do 1948. godine. Već na prvi pogled u sadržaj Despotove knjige da se naslutiti koliko je to bilo burno razdoblje u tisućljetnoj povijesti koprivničkog kraja. To pokazuju opisani događaji, njihovi sudionici, te ogromne žrtve tadašnjih totalitarnih sustava (čija mnoga imena i prezimena i osnovne biografske podatke ovdje se po prvi puta javno donose) kada se vrlo lako zbog različite političke pripadnosti, vjeroispovjesti i narodnosti gubio život, ili zbog visoko razvijene svijesti i ljubavi prema svojoj vjeri, svom hrvatskom narodu i svojoj domovini. Zato je ova knjiga svojevrstan odgovor svima koji ne žele znati što se i zašto dogodilo i s kakvim poljedicama, ali i poruka za budućnost.
Ova Despotova zanimljiva i vrijedna knjiga iz vrlo teškog, složenog i prijelomnog razdoblja koprivničke povijesti 1941.-1948. godine otkriva mnogo novoga spoznajnoga samim Koprivičancima, ali i odgojnoga poticajnoga poglavito mladom naraštaju. Zato ona može poslužiti ne samo žiteljima koprivničke Podravine i njihovim prijateljima, već i svima onima koje ova problematika i prostor u navedenom razdoblju zanimaju da se upoznaju s mnogim dosad većinom nepoznatim ili manje poznatim te pojedinim prešućenim tadašnjim događajima, podacima o glavnim ličnostima i problemima, te brojnim žrtvama. Po tome što donosi ova Despotova knjiga baca novo svjetlo na ovaj dio ne samo koprivničke već i hrvatske, pa i šire europske povijesti u tome razdoblju, te tako postaje nezaobilazna literatura i izvor svima onima koji se kane baviti tim razdobljem hrvatske povijesti i u tome je njezin nov i značajan doprinos hrvatskoj historiografiji.
Istodobno ona može poslužiti i kao poticaj za istraživanje i drugih segmenata koprivničke povijesti, ali i drugima u Hrvatskoj kako da priđu ozbiljnijim istraživanjima, obradi i objavljivanju studija i dokumentarne građe iz lokalne povijesti. Bez poznavanja lokalne i regionalne povijesti nema razumjevanja niti nacionalne hrvatske povijesti. Što je više ovakvih knjiga to će i sinteza naše hrvatske povijesti biti cjelovitija i potpunija, koju sada u novim okolnostima kada postoji slobodna, neovisna, međunarodno priznata i demokratska hrvatska država možemo nesputano sami pisati.
Na kraju čestitam autoru što nam je podario ovako zanimljivu i vrijednu knjigu iz vrlo teškog, složenog i prijelomnog razdoblja koprivničke povijesti 1941.-1948. godine. Želim mu da nastavi s radom, uz sve postojeće obveze, jer je i sam spoznao koliko je toga još neistraženoga, i da nas ubrzo opet obraduje s novim ovakvim i sličnim knjigama. Čestitam nakladnicima Hrvatskom institutu za povijest iz Zagreba i njegovoj Podružnici za povijest Slavonje, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda koji su prepoznali vrijednost ove knjige i odlučila se za njezino tiskanje, i današnje predstavljanje ovdje u Koprivnici. Hvala svima koji su u tome na bilo koji način pomogli. Hvala i našim domaćinima koji su nam omogućili njezino predstavljanje. Hvala svima Vama koji se svojim dolaskom uveličali ovu svečanost te od srca preporučujem da knjigu kupite i svakako pročitate, siguran sam da nećete požaliti i da ćete svako u njoj naći po nešto novo i zanimljivo.
Hvala!
U Zmajskoj Kuli nad Kamenitim vratima Braće Hrvatskog Zmaja,
dne, 12. XII. . 2007.
Prof. dr. sc. Zdravko Dizdar